Mozda je bolje da ostanemo

Koliko mladih ode iz Srbije svake godine?

Mladi i ljudi srednjih godina su deo populacije koja najčešće odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim poslom, većim primanjima, boljim uslovima života… Nije lako napustiti svoj dom, svoju ulicu, svoje drugove i otići u, najčešće, nepoznato.

Iako su migracije u inostranstvo bile aktuelne i tokom proteklog veka, u zadnjih petnaestak godina ovaj trend se pojačao. Neretko, cele porodice odlaze u zemlje zapadne Evrope u težnji da tamo nadju svoju sreću.

Danas, gotovo da nema mladog čoveka koji ne poznaje barem nekoliko ljudi koji su otišli i koji često govore da ne žele više da se vrate. Odlaskom mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi država gubi. Gubi kako ljudske resurse, tako i ogroman novac koji je uložen u školovanje svakog pojedinca. Gubi i radnu snagu, gubi novorođenčad, gubi u svakom smislu te reči.

Brojke do kojih smo uspeli da dođemo, najčešće iz „nezvaničnih“ izvora su različite. Tako se govori i o čak 150 stanovnika, od kojih oko 10 mladih do 30 godina, koji dnevno ode iz Srbije (oko 50.000 godišnje), do su neke druge informacije blaže i zasnivaju se na zvaničnim statistikama koje govore o nekih 15.000 – 16.000 iseljenih na godišnjem nivou, što ipak nije ni malo zanemarljiva cifra.

Ove godine, trend iseljavanja se smanjio iz razloga pandemije KOVID 19 i smanjenje privrede u celom svetu, a samim tim i smanjenem potrebe za radnom snagom u razvijenijim državama, koje su se i same našle u krizi. Ovo smanjenje, po mišljenju nekih od naših sagovornika, je privremeno i najverovatnije će se nakon pandemije povećati broj odselih, čim dodje do oporavka privrede i povećanju potražnje za radnom snagom.

Članci su nastali realizacijom projekta „Možda je bolje da ostanemo“ koji implementira Info Centar Juga a delom sufinansira Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.