Mozda je bolje da ostanemo

Osnovne karakteristike migracionih trendova u Republici Srbiji

Praćenje migracionih trendova od suštinskog je značaja za efikasno upravljanje migracijama, posebno u smislu ostvarivanja pozitivnih efekata migracija za socio-ekonomski razvoj Republike Srbije . Kao posledica izrazito turbulentnih političkih i socio-ekonomskih događaja u Republici Srbiji i okruženju u poslednjih trideset godina, osnovne karakteristike migracionih trendova na ovom prostoru su: iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva u inostranstvo, porast međuregionalnih migracija, sve veća koncentracija radno i reproduktivno sposobnog i obrazovanog stanovništva u regionu Beograda, pojava i zbrinjavanje izbeglih, raseljenih i prognanih lica, povratnika po osnovu Sporazuma o readmisiji i povećanog broja iregularnih migranata koji su u tranzitu i tražilaca azila. Ako se u obzir uzmu unutrašnja preseljavanja, pre svega na relaciji selo-grad, a potom i ka većim regionalnim centrima i glavnom gradu, što ima za posledicu prerazmeštaj stanovništva i širenje zona izrazite depopulacije, nameće se zaključak da su migracije jedan od najvažnijih izazova u Republici Srbiji.

Migracije utiču na ukupan populacioni potencijal, na natalitet i mortalitet, kao i na strukturna obeležja stanovništva (biološka, socio-ekonomska, etnička i druga). Unutrašnje migracije ne menjaju ukupan broj stanovnika na nacionalnom nivou, već razmeštaj populacionih potencijala unutar određene teritorije. Najčešće su tipa selo-grad i po svom karakteru su spontane i dobrovoljne. Spoljne (međunarodne) migracije dovode do promene broja stanovnika, kako u zemlji porekla, tako i destinacije migranata, pa se tako u jednoj zemlji broj stanovnika smanjuje, dok se u drugoj povećava. Kod ovog tipa migracija značajnu ulogu ima postojeće zakonodavstvo, odnosno migraciona politika, pre svega država prijema migranata. I unutrašnje i spoljne migracije imaju različite demografske, ekonomske, socijalne, političke i druge posledice za zemlju porekla i destinacije. Emigracija mladih, bilo da učestvuju u unutrašnjim ili spoljnim migracijama, dovodi do negativnih trendova u mestu porekla: demografskih (depopulacija i povećanje udela starih), ekonomskih (snižavanje rasta BDP-a i usporavanje ekonomskog rasta), a imaju i negativne efekte na socijalni i penzioni sistem.

Ovakva migraciona slika stvara pritisak na institucije koje se bave upravljanjem migracijama, kako u organizacionom tako i u finansijskom pogledu, za iznalaženje efikasnih mera i zahteva, kao i koordinisan pristup i kontinuiranu saradnju svih relevantnih organa na državnom i lokalnom nivou.

(Izvor: Strategija O EKONOMSKIM MIGRACIJAMA REPUBLIKE SRBIJE ZA PERIOD 2021 – 2027. GODINE)

Članci su nastali realizacijom projekta „Možda je bolje da ostanemo“ koji implementira Info Centar Juga a delom sufinansira Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.