Društvo Srbija Vesti

Srbija danas obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu

Prvi svetski rat zvanično je završen 11.11. u 11 sati 1918. godine. Tog jedanaestog novembra u Francuskom gradu Kompjenju, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, Nemačka i zemlje Antante negde između 5.12 i 5.20 sati izjutra potpisale su primirje, ali istorijski izvori navode da je on zvanično stupio na snagu od jedanaest sati istog dana. Nemačka se tog 11. novembra predala i tada je dogovoreno da prestanu oružani sukobi. Smatra se da je kanadski vojnik DŽordž Lorens Prajs poslednja žrtva Prvog svetskog rata. On je poginuo od ruke nemačkog snajperiste u 10.58 časova 11. novembra 1918. godine.

Posle potpisivanja primirja, nastavljeni su pregovori o uslovima mira. Oni su dogovoreni Versajskim mirom, potpisanim 28. juna 1919. godine. Tim događajem i zvanično je okončan Prvi svetski rat. Inače, vagon u kojem je potpisano primirje Adolf Hitler odabrao je 1940. godine, kao mesto gde je Francuska potpisala svoju kapitulaciju. Istorijski vagon uništen je u savezničkom bombardovanju Berlina.

Završetak Velikog rata doneo je stvaranje novog svetskog poretka, nestala su 4 evropska carstva: Austo-ugarsko, Nemačko, Rusko i Otomansko. Nakon okončanja rata stvorile su se i nove države kao što je Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, nastala 1. decembra 1918. godine. Delegaciju SHS predvodio je Nikola Pašić, kao „opunomoćeni delegat“ SHS i još trojica: Ante Trumbić, ministar inostranih dela, dr Milenko Vesnić, dugogodišnji poslanik Srbije u Parizu, i dr Ivan Žolger, slovenački predstavnik.

Srbija je u Prvom svetskom ratu ukupno izgubila 1.248.136 stanovnika, odnosno 28 odsto stanovništva. U stvarnosti taj procenat je mnogo veći kada se imaju u vidu državni okviri Srbije od pre Balkanskih ratova, koji su, prosto i po sastavu stanovništva, izneli „na svojim leđima” čitav taj rat, uz bitnu pomoć desetina hiljada Srba dobrovoljaca sa prostora negdašnje Austro-Ugarske.

Od 2012. godine Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji 11. novembar uvršten je kao Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Jedan od načina obeležavanja ovog praznika je nošenje amblema sa cvetom Natalijina ramonda.
Cvet Natalijina ramonda je poznat i kao cvet feniks koji se, i kada se potpuno osuši, ako se zalije, može oživeti, što ukazuje na vaskrs srpske države iz pepela posle Prvog svetskog rata.

Čuvajmo i poštujmo svoje, kako bi nas drugi cenili i poštovali!

 

Nikola Dragović, politikolog